TREĆA NEDJELJA DOŠAŠĆA (A)

od Kristina na 08.12.2019

Glavna misao liturgijskih čitanja ove nedjelje je strpljivost  čekanja. Na putu smo čekanja. Čekamo Mesiju, Spasitelja. Čekamo ponovni Kristov dolazak.

Prvo čitanje – Iz 35, 1-6a. 10

U Došašću , za prva čitanja, uzima se odlomak iz prvog dijela knjige proroka Izaije.  Prve nedjelje Došašća čuli smo njegovu poemu o miru: „mačeve će prekovati u plugove, a koplja u srpove.“ Prošle nedjelje bila je na redu mesijanska poema, tj. pjesma o spasitelju, o „Kralju pravde i mira.“  Današnji odlomak može se nazvati Izaijinom odom radosti, jer navješćuje najveću radost ljudskom rodu, skori dolazak Mesije, koji će čovjeku donijeti radost oslobođenja i spasenja. Izraelski narod se u to vrijeme nalazio u progonstvu. Prorok mu govori o povratku u domovinu. To je za narod velika utjeha i radost. Prorok pjesničkim riječima govori o promjenama koje će nastati u prirodi. Pustinja će procvjetati. Pustinja i novi život u njoj simbol su preobraženja – muke i tjeskobe ljudskog života u progonstvu.To znači kako će sve ono pretrpljeno biti izvor snage za radost obnove i novoga života. Tu je zapravo riječ o ozdravljenju naroda. Oni koji su bili zatvoreni u sebe; oni potišteni i bez nade; oni koji su mislili kako je i Bog digao ruke od njih –bit će prožeti radošću zbog povratka u slobodu!

Drugo čitanje – Jak 5, 7-10

Sedam poslanica Novoga zavjeta, koje nisu  sv. Pavla, skupljene su u zasebnu zbirku: jedna je sv. Jakova, jedna sv. Jude, dvije su sv. Petra i tri sv. Ivana. Zovu se „katoličke,“ jer nisu upravljene pojedinim zajednicama ili osobama, nego se odnose na sve kršćanske općine. U ovim poslanicama više se govori o prakticiranju kršćanskog života, nego o sadržaju vjere.

Jakovljeva je poslanica dakle, jedna od sedam spisa koji se u NZ-u nalazi uz Pavlove poslanice i poslanicu Hebrejima. Pisac se sam predstavlja kao: „Jakov, sluga Boga i Gospodina Isusa Krista.“ . Poslanica je upućena ‘rasutim’ kršćanima koji žive među drugim narodima.

Apostol unatoč gruboj realnosti života, potiče na strpljivost. Ovdje za uzor strpljivog iščekivanja stavlja poljoprivrednike i starozavjetne proroke. Pred početak kišnog dijela godine palestinski poljoprivrednik trebao je svoju njivu uzorati i zasijati. “Kiša rana” jest jesenska, koja omogućuje da zasijano sjemenje nikne. “Kiša kasna” jest proljetna, koja omogućuje da izrasla pšenica isklasa i dobije zrnje. Poljoprivrednik je učinio sve što je mogao i preostaje mu nada da će upravo te godine kiša pasti na vrijeme, a to ne zavisi od njega. Ratar je ovdje slika čekanja prožeta nadom, slika životnog optimizma.

Evanđelje – Mt 11, 2-11

U evanđelju Ivan Krstitelj, zbunjen “djelima Kristovim”, šalje svoje učenike da pitaju Isusa je li on Očekivani ili treba drugoga čekati. Isus mu odgovara proročkim citatima o čudesnim djelima najavljenim za mesijanska vremena te proglašava blaženima one koji se nad njim ne sablažnjuju. Zatim hvali Krstitelja što nije kao trska koju ljulja vjetar te što jest više od proroka. Time pokazuje da zna kako neki dobronamjerni sunarodnjaci očekuju drukčijeg Mesiju. Njegova “djela” dovode u pitanje njihovu vjeru u njega kao Mesiju. On uza sve to ne mijenja svoj način djelovanja, uvjeren da tako traži Otac nebeski. Iako je Krstitelj izrazio nestrpljivost i sumnju, Isus ga hvali kao načelnog proroka koji se ne mijenja kao trska što je ljulja vjetar. Na kraju kaže da je, uza svu Krstiteljevu veličinu, beskrajno veći “i najmanji u kraljevstvu nebeskom”. Veći je, a ne “bit će veći”.

Kraljevstvo počinje uz Isusa, uprisutnitelja spasenja što ga Bog nudi, jer po Isusu Bog milosno vlada svijetom, a Isus je prvi čovjek svakom žilicom svoga bića poslušan Ocu. Tko je uz Isusa, tko u njemu neobičnom prepoznaje i prihvaća Božjeg poslanika, već je u kraljevstvu nebeskom.

MISNA ČITANJA

Prethodni članak:

Slijedeći članak: