UZAŠAŠĆE GOSPODINOVO(SPASOVO)

od Kristina na 26.05.2019

Četrdeset dana nakon uskrsnuća svetkujemo zaključno otajstvo Isusova života ovdje na zemlji: njegovo Uzašašće na nebo.

Ta svetkovina označava svršetak Isusovog ukazivanja apostolima. Poslije svoje muke Isus je mnogim dokazima pokazao da je živ. Četrdeset se dana ukazivao svojim apostolima i drugima od Boga predodređenim svjedocima te im govorio o Kraljevstvu Božjem. Potom je njima na očigled uzdignut na nebo prethodno im obećavši da ih neće ostaviti siročad, nego da će im poslati Duha Branitelja koji će sići na njih i učiniti ih Njegovim svjedocima sve do kraja zemlje.

Samo Uzašašće znači da je Isus sada i kao čovjek uzdignut u božanske sfere, da je i kao čovjek postao gospodar neba i zemlje; Krist se sa svojim ljudskim uskrslim tijelom vraća nebeskom Ocu, kao čovjek stoluje njemu zdesna. Isus Krist je Uzašašćem postao za naše ljudske oči „odsutan“ i nevidljiv u tijelu, ali je ostao „prisutan“ po uskrslom tijelu i božanskom Duhu u prekogrobnom carstvu Boga Oca.

Svetkovina Uzašašća zove se i Spasovo, jer je ovim činom Isus dovršio svoje poslanje na zemlji, dovršeno je spasenje.

Kristovo uskrsnuće i njegova proslava u nebu svjedoče o istinitosti njegova poslanja. Njegovi učenici nisu bili žalosni kad je On iščezao njihovu pogledu, jer je obećao da će trajno ostati nazočan u svojoj Crkvi.

Naša liturgijska slavlja nam pomažu da ostanemo u susretu s Gospodinom te da shvatimo kako nebo u koje je On prvi uzašao nije daleko od nas, jer Krist trajno po svome Duhu djeluje među nama i ostvaruje tako novu povijest koja je usmjerena posvemašnjem otkupljenju i spasenju.

ČITANJA :
Dj 1, 1-11
Ef 1, 17-23
Lk 24, 46-53

 

Na svetkovinu Uzašašća za prva dva čitanja imamo u sve tri liturgijske godine iste novozavjetne odlomke. U prvom je Lukin izvještaj o Isusovu uzašašću u Djelima apostolskim koji završava poticajem anđela Isusovim sljedbenicima da podu na svjedočko djelovanje u svijetu. Drugo čitanje je Apostolova molitva da vjernici uvide Božju moć, očitovanu na Kristu na nebu ustoličenom zdesna Bogu. Ovim činom Bog je proslavljenom Kristu podložio sve na nebu i na zemlji a njega učinio glavom Crkve koja je njegovo tijelo.

Za evanđelje u ovoj liturgijskoj godini imamo Lukinu verziju uskrsne zapovijedi. Prema Luki apostoli trebaju u ime Kristovo propovijedati obraćenje i oproštenje grijeha koje je svima dostupno. Lukin opis rastanka s njegovim učenicima je specifičan – unatoč tome što Učitelj odlazi, oni nisu žalosni. Zato što je Isus svoje učenike prije Uzašašća učvrstio u vjeri – ustrajno ih je poučavao. Pojašnjavao im je Pisma i Proroke. Naviještao im je što će se s njime dogoditi. Izabranima je pokazao, na trenutak, svoju slavu na gori Preobraženja. Ipak, nakon njegove smrti, učenici su se osjećali izgubljeno i poraženo. Uskrsli Isus se četrdeset dana, ukazivao i trudio da svojim učenicima vrati pouzdanje u njega i njegovu istinu. Uskrsnuvši od mrtvih Isus je već proslavljen – postavljene su nove granice ljudskoj egzistenciji. Isus odlazi „u nebo,“ k Ocu u svoju vječnu slavu, ali ne sam, kao Sin Očev, nego i kao Sin čovječji – svih nas.

 

—————————————————————

MAJKA BOŽJA KAMENITIH VRATA

Majka Božja  Kamenitih vrata zaštitnica je Grada Zagreba. Njezin blagdan koji se slavi 31. svibnja ujedno je i Dan Grada Zagreba.
Kamenita vrata su ostatak utvrde kojom je bio opasan Gradec. Vjeruje se da vrata postoje od 1266. godine, iako se spominju tek 1429.g. U velikom požaru koji je izbio 31. svibnja 1731.g slika Majke Božje, koja je prije stajala iznad gradskih vrata, nađena je čitava i neoštećena u hrpi pepela, a samo je okvir izgorio. Iste je godine slika postavljena u barokni oltar u udubljenju prolaza Kamenitih vrata.
Slika Majke Božje Kamenitih vrata ugrađena je u oltar s kipovima sv. Petra i Pavla. Uz njih se, sa svake strane, nalaze dva bijela anđela koji odaju počast Gospi. Iznad slike nalazi se Marijin pozlaćeni monogram, a Majka Božja sjedi na kraljevskom prijestolju. Slika je prikazuje kao vladaricu sa žezlom u lijevoj ruci, dok desnom pridržava malog Isusa, a on u lijevoj ruci drži mali globus. Na dnu slike je mjesec, a sa svih strana okružuju je oblačići. Marija nosi haljinu grimizne boje, a na ramenima joj je plašt ukrašen zlatnim zvijezdama. Slika je izrađena na lanenom platnu veličine 57×47 cm.
Prilikom 200. obljetnice čudesnog očuvanja Gospine slike, 31. svibnja 1931. godine, svečano je okrunjena zlatnom krunom.
31. svibnja 1991. godine povodom proslave 260. obljetnica svetišta, zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić proglasio je Majku Božju Kamenitih vrata zaštitnicom Grada Zagreba, a svetkovina se tradicionalno obilježava procesijom sa slikom Majke Božje Kamenitih vrata.

 

Prethodni članak:

Slijedeći članak: