Krštenje

Svaki čovjek  opterećen je istočnim grijehom.
Istočni grijeh   pojam je koji označava gubitak prvotne svetosti i pravednosti s kojima je čovjek stvoren. Još se naziva izvorni ili iskonski grijeh jer iz njega proistječu svi drugi grijesi. Isus Krist nas je svojom mukom, smrću i uskrsnućem oslobodio od istočnog grijeha, odnosno ponovno nam je ponuđeno zajedništvo s Bogom, a na nama ovisi hoćemo li to prihvatiti.

 Sakrament krštenja nastao je zbog izričitog Kristovog zahtjeva gdje on kaže: „Pođite dakle i učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio“ (Mt 28,18-19).

Sakramentom krštenja dobivamo sljedeće milosti: postajemo kršćani, postajemo djeca Božja, te bivamo oslobođeni od istočnog grijeha. 

U pravilu krstitelj je svećenik (ili đakon). U izvanrednim i hitnim slučajevima može krstiti svatko tko zna što je krštenje i voljan je krstiti krštenika.

U samom obredu krštenja pripravnik (krštenik) najprije izražava svoju želju da bude kršten i nakanu koja ga u tome vodi. Kod krštenja djece tu želju i nakanu u ime krštenika izražavaju roditelji i kumovi.Nakon toga krštenik sluša Božju riječ. Njom ga Bog poziva na vjeru i obraćenje. Snagom te riječi Bog iznutra obraća njegovo srce. Odrasli krštenici pripremaju se na krštenje i slušaju Božju riječ kroz dulje vrijeme tzv.katekumenat, kako bi njihova vjera i obraćenje dovoljno sazreli.
Obraćenje i vjeru krštenici izražavaju odreknućem sotone – odbacuju zlo, grijeh i praznovjerje – te ispovješću vjere  kojom se neopozivo opredjeljuju za Boga u Isusu Kristu.

Bitan čin krštenja  je trostruko pranje vodom – bilo uronjavanjem bilo polijevanjem – uz pratnju i riječi  „ja te krstim u ime Oca, Sina i Duha Svetoga“.Obredi poslije pranja vodom označuju: Mazanje krizmom označuje da krštenik postaje pomazanik s Kristom.
Bijela haljina znak je novoga krštenikova dostojanstva (krštenjem postajemo “Božji sinovi”) i znak njegove krsne nevinosti po oproštenju grijeha – ali i znak njegove obveze da odsada živi neokaljano po uzoru na Isusa Krista koji nije počinio zla.
Uskrsna svijeća koja gori kod krštenja označuje prisutnost Isusa Krista – Uskrsloga. On je svjetlo i putokaz za novi život krštenika i izvor svega što nam se daruje po krštenju. Zato se krštenikova svijeća pali na uskrsnoj svijeći.
Obred “Efeta”, tj. obredno otvaranje krštenikovih ušiju i usta, simbolički pokazuje da je krštenik stupio u novi odnos s Bogom: odsada će njegov život biti neprestano i pomno slušanje Božje riječi te spremno odazivanje toj riječi; (takvo će ga slušanje Božje riječi osposobljavati da za ljude može pronalaziti “prave riječi”).

UVJETE ZA KUMSTVO PRI SAKRAMENTU KRŠTENJA  propisuje  Zakonik kanonskog prava  (kanon 874 par.1)

Kan. 874 –

p.1. Da bi se komu dopustilo preuzeti službu kuma/e, potrebno je:

1. da ga odredi sam krštenik ili njegovi roditelji ili onaj tko ih zamjenjuje ili,ako tih nema, župnik ili krstitelj i da je prikladan te da ima nakanu obavljati tu službu;

2. da je navršio šesnaestu godinu života, osim ako dijecezanski biskup odredi drugu dob ili ako župnik ili krstitelj smatraju da zbog opravdana razloga treba dopustiti iznimku;

3. da je katolik, potvrđen i već pričešćen i da provodi život u skladu s vjerom i preuzetom službom;

4. da nije udaren nikakvom zakonito izrečenom ili proglašenom kanonskom kaznom;

5. da nije otac ili majka krštenika