O ŽUPI

IVANJA REKA – naselje 

Ivanja Reka je naselje smješteno uz rijeku Savu na ulazu u Zagreb s istočne strane. Danas upravno i teritorijalno pripada gradu Zagrebu, gradskoj četvrti Peščenica – Žitnjak , dok je do 1988. pripadala općini Dugo Selo.

Prvi puta naselje se spominje 1217. godine i to zajedno sa naseljem Resnik koje je tada bilo veliko župno središte i uz koje će i kasnija povijest Ivanje Reke biti vezana.

Naziv naselja je, pretpostavlja se, nastao izvedenicom osobnog imena Ivan i potoka rijeke Save koji se nalazio u blizini a koji su ondašnji stanovnici nazivali rijekom. Kroz zapise iz raznih dokumenata ime Ivanje Reke spominje se u nekoliko oblika: Iuanyreka,Ivanjorieka, Ivanjoreka, Ivanjo Reka, no svi ti oblici imena zadržavaju osnovni naziv, ime Ivan i potok, tj. rijeku. U početku je to bilo malo naselje sa 20-30 obitelji , odnosno 100-150 stanovnika. Tijekom 18. i 19. stoljeća započinje krčenje okolnih šuma, stvaranje većih poljoprivrednih površina, razvija se stočarstvo, te broj stanovnika počinje rasti.

Nakon II. svjetskog rata, a posebno od 1968.godine nadalje započinje intenzivnije doseljavanje stanovnika iz područja tadašnje Jugoslavije u industrijske centre države pa tako i u Zagreb kao najjači industrijski centar, te se mnogi doseljenici počinju naseljavati na području Ivanje Reke prije svega zbog povoljnog položaja uvjetovanog blizinom Zagreba s obzirom na činjenicu da je većina tih ljudi našla zaposlenje u Zagrebu. Zbog nedostatka infrastrukture-vode, struje, kanalizacije, asfalta, telefonske mreže, zemljišta u Ivanjoj Reci bila su povoljna za kupnju te kao takva pristupačna za radničke obitelji koje su u Zagrebu odlučile osigurati životnu egzistenciju.

Naseljavanjem se mijenja demografska i profesionalna struktura stanovništva, Ivanja Reka prestaje biti poljoprivredno naselje te se danas poljoprivredom bavi mali broj obitelji i to obitelji koje potječu od domicilnog stanovništva koji su svoja imanja nasljedili od predaka te se poljoprivredom bave kao dodatnim izvorom prihoda.

Uvođenjem infrastrukture poboljšana je kvaliteta života i daljnji razvoj naselja. Danas je Ivanja Reka naselje vrlo dobro povezano sa gradom Zagrebom,a nalazi se i na čvorištu glavnih državnih autocesta A3 Bregana – Zagreb – Lipovac i A4 Goričan-Zagreb.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine Ivanja Reka  ima 1783 stanovnika  te 524 obiteljskih kućanstava.

O ŽUPI

Župa sv. Ivana Krstitelja – Ivanja Reka osnovana je 16. travnja 1981. godine. Do tada je naselje Ivanja Reka pripadalo župi Resnik, no situacija se počela mijenjati dolaskom Ivana Šestaka za stalnog duhovnog pomoćnika u župi Resnik. On je već 1976.g. dao urediti raspelo na mjestu kod današnje pošte u Ivanjoj Reki, a iste godine održava po prvi puta i svetu misu kod raspela. Tijekom slijedećih godina Ivanja Reka se intenzivnije naseljava, te se sve više ukazuje potreba osnivanja župe, do čega konačno i dolazi nakon velikog zalaganja i rada vlč. Šestaka.

Dekretom Nadbiskupskog  duhovnog stola  br. 860/ 81 od 16. travnja 1981. osniva se   župa sv. Ivana Krstitelja – Ivanja Reka. Prema navedenom Dekretu novu župu tvorit će naselje Ivanja Reka koje je izdvojeno iz župe Resnik , te  naselja Hruščica,  Sop i Otok Svibovski koja su izdvojena iz župe Ščitarjevo.

Župa službeno započinje sa svojim djelovanjem 24. lipnja 1982. na blagdan sv. Ivana Krstitelja. Svete mise održavale su se u kući u Ivanjoj Reki koju je zagrebačka nadbiskupija kupila te iste godine, a koja je preuređena u kapelu te uređena za obavljanje misnih i drugih crkvenih obreda koje je bilo moguće obavljati u tom prostoru, dok su se ostali crkveni obredi i dalje održavali u župnoj crkvi u Resniku.

Dekretom Nadbiskupskog duhovnog stola od 31. srpnja 1982. vlč. Šestak postaje i prvi upravitelj župe na kojem mjestu ostaje sve do 3. rujna 1985. kada odlazi za župnika župe Sveti Ivan Zelina.

U rujnu 1985. godine župnik župe Ivanja Reka postaje Ivan Jakopović koji je istovremeno imenovan upraviteljem župe Resnik.  Ivan Jakopović obavljao je dužnost župnika u župi sve do 1993 . godine kada je za  župnika  imenovan Stjepan Jakopović , koji započinje sa radom u župi 25. kolovoza 1993. godine,  dok  Ivan Jakopović ostaje i nadalje upravitelj župe u Resniku.

Budući da je prostor u kojem se obavljalo bogoslužje bio neadekvatan za obavljanje istih krenulo se sa pripremama za izgradnju župne crkve u Ivanjoj Reki. Pripremni radovi započeli su 1995. godine,a izgradnja je započela 2000. godine. Prvo bogoslužje u prostoru novoizgrađene crkve održano je  25. prosinca 2003. u podrumskim prostorijama crkve.

Nakon iznenadne smrti vlč. Stjepana Jakopovića 1. svibnja 2009. godine župnikom je imenovan  Ivan Jakopović koji je razriješen dužnosti upravitelja župe u Resniku, te ostaje na tom mjestu do kolovoza 2010. godine kada je imenovan župnikom župe sv. Andrije apostola u Lazu.

U kolovozu 2010. za župnika župe sv. Ivana Krstitelja  Ivanja Reka imenovan je  Josip Horvat, dotadašnji  župnik župe sv. Luke evanđeliste u Travnom, te za župnog vikara  Darko Bručić Pavuk. Od kolovoza 2013. za župnog vikara imenovan je Kristijan Gatarić, a od kolovoza 2015.  Matija Knok.

U kolovozu 2017. za župnog vikara imenovan je Željko Nestić.  

U veljači 2013. dovršeno je uređenje župne crkve, a 23. lipnja 2013. nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić posvetio je župnu crkvu i oltar.

U interijeru crkve središnje mjesto zauzima vitraj koji prikazuje sv. Ivana Krstitelja, te kipovi Presvetog Srca Isusova i Presvetog Srca Marijina, ručni rad, izrađeni od slavonskog hrasta.

Postaje Križnog puta izrađene su u ulju na platnu i rad su akademskog slikara.

KAPELA BLAŽENOG ALOJZIJA STEPINCA – SOP 

Naselje Sop pripadalo je župi Ščitarjevo sve do 1981. godine kada je  Dekretom Nadbiskupskog  duhovnog stola  br. 860/ 81 od 16. travnja 1981. osnovana  župa sv. Ivana Krstitelja – Ivanja Reka, te je navedenim dekretom određeno da će  novu župu  uz naselje Ivanja Reka koje je izdvojeno iz župe Resnik , tvoriti i naselja izdvojena iz župe Ščitarjevo-Hruščica, Sop i Otok Svibovski.

U Sopu je još 1971. godine kupljeno zemljište sa starom kućom i gospodarskom zgradom u svrhu izgradnje kapele, no do realizacije nije dolazio iz subjektivnih i objektivnih razloga, naime, općenit odaziv vjernika bio je vrlo slab najviše iz razloga što su od župnih središta bili prilično udaljeni, a upravitelj župe Resnik bio je u mogućnosti održavati mise  samo svake prve nedjelje u mjesecu.

Dolaskom Stjepana Jakopovića za župnika u župi Ivanja Reka  počinju se mise održavati svake nedjelje, te vlč. Jakopović počinje intenzivnije raditi na ideji izgradnje kapele, koja je i započela 1994. godine.

24.12.1996. u 22:30 održana je prva sveta misa-polnoćka u novoj kapeli tek na pola uređenoj, bez prozora i u lošim vremenskim uvjetima.

Od samog početka izgradnje kapele javila se ideja da ona nosi ime sv. Nikole Tavelića s obzirom na činjenicu da je u staroj kući na čijem zemljištu je izgrađena kapela pronađena njegova slika nekog domaćeg majstora. No u vrijeme dovršetka izgradnje kapele u Hrvatskoj je bilo aktualno proglašenje blaženim kardinala Alojzija Stepinca te je i kardinal Franjo Kuharić koji će kasnije i blagosloviti kapelu, predložio da kapela bude posvećena  blaženom Alojziju Stepincu.

Izgradnja kapele dovršena je 1999. g, te je 25. srpnja kardinal Franjo Kuharić blagoslovio kapelu. Kapela je dimenzija 18 X 10 m .

Danas se u Sopu mise održavaju svake nedjelje i blagdanima, te jednom u tjednu (ponedjeljkom).