PAPA BENEDIKT XVI.

Papa Benedikt XVI. s danom 28. veljače povukao se sa svoje dužnosti. Svoju odluku obznanio je  za vrijeme zajedničkog sastanka o kanonizaciji mučenika s Otranta, a obrazložio ju je “nedostatkom snage za nastavak obnašanja dužnosti” , uz napomenu da “odlazi za dobro Crkve”.

Draga braćo,

pozvao sam vas na ovaj Konzistorij, ne samo zbog kanonizacije nego da vam priopćim odluku od velike važnosti za život Crkve. Nakon što sam nebrojeno puta preispitivao svoju savjest pred Bogom, došao sam do zaključka da moja snaga, zbog odmaklih godina, nije više odgovarajuća tome da budem Petrov nasljednik. Svjestan sam da ta dužnost mora biti obavljana ne samo riječima i djelima, nego i molitvom i trpljenjem. Za ovu dužnost važni su i um i tijelo, ali i snaga koja me u posljednjih nekoliko mjeseci napušta do razine da sam morao priznati da više ne mogu u punoj snazi odgovarajuće ispunjavati svoj zadatak koji mi je povjeren.

Iz ovog razloga, potpuno svjestan ozbiljnosti svog poteza, potpuno slobodan objavljujem da se odričem mjesta rimskog biskupa, nasljednika svetog Petra, dužnosti koje su mi kardinali povjerili 19. travnja 2005. godine.

28. veljače 2013. u 20 sati, rimsko more, more Svetog Petra bit će prazno i konklava treba izabrati novog vrhovnog poglavara Katoličke crkve.

Drago braćo, zahvaljujem vam iskreno na ljubavi i vašem radu kojim ste me podržavali i tražim oprost za sve svoje propuste. Želim također naglasiti da ću nastaviti predano služiti Svetoj Crkvi kroz život posvećen molitvi.

 

ŽIVOTOPIS PAPE BENEDIKTA XVI., TE   O IZBORU ZA PAPU PROČITAJTE ovdje  

 

Upravo je papa Benedikt XVI., tada još kao prefekt Kongregacije za nauk vjere, dok je papa Ivan Pavao II. 2005. godine ležao teško bolestan, na pitanje može li se papa povući iz službe, rekao: Da, naravno da može. Manje od osam godina nakon toga, Benedikt XVI. prvi je papa koji je taj potez zaista i učinio.

Prvi papa koji je dobrovoljno abdicirao bio je Celestin V. 1294. godine. Posljednji je to učinio papa Grgur XII. 1415.

Najavom odreknuća od službe Petrova nasljednika papa Benedikt XVI. je postupio po crkvenom zakonu. Premda novija povijest ne bilježi ovakav primjer, Zakonik kanonskoga prava ipak predviđa tu mogućnost, protumačio je crkveni pravnik mr. Mato Mićan u razgovoru za Hrvatski katolički radio.

“Kanon koji govori o ‘praznoj stolici’ kada ga tumače stručnjaci kaže da može biti ili zbog Papine smrti ili zbog njegovog odreknuća. To je u biti legalan čin i zakon ga predviđa”, pojasnio je Mićan.

U tom slučaju, ističe Mićan, ne govorimo o Papinoj ostavci, već o odreknuću od službe, jer papa nema kome podnijeti ostavku – on ima potpunu vrhovnu vlast, nikome on neće predati odreknuće od službe, nego će ga priopćiti u javnosti i, kako je najavio, 28. veljače u 20 sati stolica sv. Petra bit će upražnjena.

Svetog Oca u toj odluci nitko ne može spriječiti i ne može se dogoditi da njegovo odreknuće ne bude prihvaćeno jer on je najviša vlast u Crkvi. Njegovu vlast, do izbora novoga Pape, ne obnaša nitko drugi i ništa se ne može mijenjati u upravljanju općom Crkvom, rekao je Mićan.

Prvi i osnovni zadatak, tumači Mićan, bit će tada izabrati novoga papu. Dekan Kardinalskog zbora ima zadaću što prije sazvati konklave. Benedikt XVI. neće pritom sudjelovati u izboru svojega nasljednika, ima više od 80 godina. (ika / gk)

Najavom povlačenja pape Benedikta XVI. 28. veljače mjesto poglavara katoličke crkve ostaje upražnjeno do izbora novog poglavara, odnosno započinje razdoblje tzv. prazne stolice (sede vacante).

Prazna stolica ili sedis vacantia je izraz kojim se, prema kanonskom pravu Rimokatoličke Crkve označava vrijeme dok je upražnjena papinska ili biskupska stolica (katedra). Sveta Stolica postaje prazna nakon smrti pape ili njegovog povlačenja, a praznu stolicu predstavlja katedra u Bazilici sv. Ivana Lateranskog, katedralnoj crkvi rimskog biskupa. U tom razdoblju Svetom Stolicom upravlja Kardinalski zbor s ograničenim ovlastima.

O IZBORU  NOVOG PAPE PROČITAJTE ovdje 

 

Papa Benedikt  XVI. za svoje 19. apostolsko putovanje odabrao je Hrvatsku, te je boravio u Zagrebu 4. i 5. lipnja 2011. Ta dva dana ostat će u nezaboravnom sjećanju cijelog Hrvatskog naroda.

VIŠE O PAPINOM POHODU HRVATSKOJ PROČITAJTE ovdje .